• +381 65 538 5931
  • coolinarija@gmail.com
  • Beograd, Srbija
Natasa Stevanovic

Ko je Nale Coolinarija?

Sajt nalecoolinarija.com je od elektronske beležnice sa receptima vremenom postao mesto gde se o hrani piše, uči i razmišlja. nalecoolinarija.com važi za mesto na koje se dolazi zbog kvalitetnih, pristupačnih, proverenih recepata, zanimljivih priča pisanih kroz pero autora, a tu je i poseban segment koji prati dešavanja u ugostiteljstvu i turističkoj delatnosti.

Nataša Stevanović, široj publici poznata kao Nale Coolinarija, je

zaljubljenica u kulinarstvo i gastronomiju
🟪 gastronomski novinar
🟪 pisac o hrani (food writer)
🟪 content writer (gastronomija, restoraterstvo, turizam, arhitektura, kultura)
🟪 kulinarski konsultant
🟪 social media manager (restorani, hoteli, organizacije, mediji, publikacije, projekti, brendovi, malo preduzetništvo itd.)

Iznad svega, ja sam ona koja veruje u Ljubav, Svrhu i na Život gleda očima deteta. U životu imamo više ljubavi ali zauvek pamtimo onu prvu. Moja prva ljubav je hrana i sve što ona sa sobom donosi. Priprema hrane je apsolutna kreacija, višedimenzionalnost u praksi. Uostalom, senzacije koje se smenjuju ko na traci najbolje svedoče o toj višedimenzionalnosti – ukusi, mirisi, boje, teksture, stimulisana unutrašnja znanja koja sa oduševljenjem izranjaju na površinu našeg bića već pri prvom zalogaju. Pored veštine i znanja, za priču sa hranom je, ipak, najpotrebnija duša – osnovni element svakog stvaranja. Moja priča sa hranom počela je kao hobi, u vidu food bloga Coolinarija, 2010. godine. Taj hobi sam do danas pretočila u profesiju i proširila osnovno interesovanje o hrani na ugostiteljsku i turističku delatnost. U biografiju sam upisala i poslove novinara-saradnika u popularnim kulinarskim TV emisijama, urednika i novinara kulinarskih sajtova i časopisa, ali i kuvara u rezidencijama inostranih diplomatskih predstavnika. Bez obzira na nabrojano, ove stranice su moja prva kuća, moj dom, kada govorimo o poslovnom svetu kroz koji putujem.

Poseban akcenat svog trinaestogodišnjeg rada u ovoj oblasti stavljam na očuvanje nacionalne gastronomske baštine tj. zaboravljena, stara, klasična jela. Poštujem i savremenu kulinarsku školu i jela koja vizuelno prate kreativni izraz svog tvorca. Moderno predstavljena jela pripremana po starim receptima uz smislena i prikladna odstupanja takođe zaokupljaju moju pažnju. Ušuškana, manja mesta ili na oko ne tako reprezentativni ugostiteljski objekti u većini slučajeva skrivaju male gastronomske riznice – razlog više zbog kog vredi putovati i istraživati. Pored toga, veći gradovi i ugostiteljski objekti sa osveženim i trendovima prilagođenim jelovnicima su ono što uvek privlači moju pažnju.

Koliko food tourism predstavlja bitan i sve popularniji faktor pozicioniranja turističke destinacije govori činjenica da su današnji turisti sve samo ne putnici koji ne znaju šta žele da jedu prilikom posete. Tu su i restorani visoke kuhinje, festivali hrane i masterclass radionice čuvenih kuvara koji sarađuju sa nacionalnim turističkim organizacijama na promociji destinacije. Kao pisac o hrani i food blogger koji se sa posebnom strašću pronalazi u svim zanimljivim pričama o hrani, dešavanja na ovu temu rado ispratim.

Gastro turizam u Srbiji predstavlja siguran način da najveći broj turista doživi potpuno zadovoljstvo tokom posete i to kroz dupli užitak – ukusnu i kvalitetnu hranu s jedne strane i pažnju koja se gostu ukazuje na poseban način.

Hvala na poseti i želim Vam prijatan boravak na ovim stranama. 

POTRAŽI RECEPTE

PROČITAJ I OVO...

ŽITO TORTA

Jedno od jela, tačnije poslastica, koje srpska kuhinja rado pokazuje svima koji je žele bolje upoznati jeste Žito torta. Kažu da recept za ovu poslasticu datira s kraja XIX veka. Nemam pouzdane podatke kojima to mogu potvrditi ali prihvatam da Žito torta poseduje posebnu lepotu te epohe, kao i svedenost, eleganciju, kvalitet i drugo što se može podvesti pod pojmom klasa. Moj prvi susret sa ovom tortom pamtim kao da je bio juče. To je, valjda, nepisano pravilo kada su sve kvalitetne i dobre stvari u pitanju. Žito torta je bila glavna zvezda na rođendanu male Nale, krajem osamdesetih godina […]

Kuvarska renesansa – Leonardo da Vinči

Nakon nešto pročitanog štiva o životu i navikama Leonarda da Vinčija ne bih se usudila da sa sigurnošću potvrdim išta od saznanja do kojih sam došla. Brojni navodi da je Leonardo da Vinči, moguće najveći genije kog je svet do sada zapamtio, bio strastveni kuvar, gastronom, uživalac u hrani i vinu ne mogu biti sigurne potvrde da je on zaista to bio. Prvenstveno ne bih mogla da potvrdim da je Da Vinči bio strastveni kuvar, vrsni gastronom, poznavalac kuvarstva i vegetarijanac (više o ovoj temi u narednim objavama). Da je pratio kretanja na polju kuvarstva i gastronomije, naravno. Da je […]

SATARAŠ, BEĆARAC I PRŽENIJA

… Oduvek sam sebe smatrala temperamentnom, veselom, po potrebi žustrom, brzom, sposobnom i jakom ženom kakve su tipične za južne krajeve ove nam naše lepe Srbijice. Inače, poreklom sam iz Zaplanja, blagoprijatne regije u blizini Niša, i smatrala sam da se iz aviona može videti taj, nazovimo, meraklijski gen. Otkako sam prvi put dublje zakoračila na područje Vojvodine (a tome ima tek dve i po godinice ali Život zna zašto je to tako moralo biti), to su ljudi u meni prepoznavali Vojvođanku. Kažu, obla, jedra, mirna (čuj, mirna?!), dobro kuva, spretna, malo vragolasta, a ume i da se najedi… Novosađani […]

Jelo američkih Indijanaca na meniju srpske kuhinje – proja

Kao što smo naučili, kukuruz je namirnica koju su u ishrani još pre deset hiljada godina koristili Asteci. Sve do 1493. godine ova žitarica bila je nepoznata stanovnicima evropskog kontinenta. Tokom konkvistadorskog perioda i porobljavanja astečkog carstva kukuruz dolazi u Evropu, gde se po prvi put i uzgaja/koristi na teritoriji Španije, da bi kasnije došao i do ostalih zemalja starog kontinenta. Inače, kukuruz je na prostore Srbije doputovao Savom i Dunavom, gde se gaji od kraja XVI veka. Pisani podaci navode da se kukuruz prvo gajio na prostoru današnjeg Srema i da je u početku ova žitarica korišćena za ishranu […]

Srbija postaje deo Michelin porodice

U decembru 2020. godine, čuveni vodič Michelin otkriće koji je njihov izbor restorana u srpskoj prestonici – Beogradu.  Veliki broj restorana koji nude kvalitetne lokalne sastojke i autentična domaća jela skrenuli su pažnju ovog svetski poznatog vodiča na Srbiju kao turističku i gastronomsku destinaciju. “Tako je došlo do partnerstva sa Turističkom organizacijom Srbije jer u našoj zemlji gastronomija zauzima posebno mesto u turističkoj ponudi. Kada govore o utiscima iz naše zemlje, turisti najčešće ističu upravo prirodu, kulturno-istorisjko nasleđe i gastronomiju. Zato ćemo sledeću godinu posvetiti tim aktivnostima – odmoru u prirodi i uživanju u ukusima Srbije, čiji je značaj potvrdio i […]

BLACK ANGUS BY FORTE GULAŠ SA PIVOM

Za ovaj recept apsolutna inspircija bio mi je čuveni irski gulaš tj. Irish beef stew. Kako sam nedavno pripremala Black Angus by Forte juneće ražnjice sa koricom od kafe i zelenog bibera i bila zaista oduševljena, tako sam ovog puta odlučila da isto meso koristim za pripremu ovog gulaša. Irski gulaš se ne može ni zamisliti bez crnog piva tj. čuvenog Guinness. Pivo u jelima rado koristim (za marinade, kuvanje, peciva…) i preporučujem vam da koristite kvalitetno pivo kako biste zaista osetili prisustvo tog sastojka u jelu koje pripremate. Naročito ako je u pitanju jelo poput gulaša. Nisam sumnjala da […]

BLACK ANGUS BY FORTE RAŽNjIĆI SA KORICOM OD KAFE I ZELENOG BIBERA

Za juneće meso angus pasmine najverovatnije je da ste već čuli. Angus junetina smatra se izuzetnom zbog specifične prošaranosti mesa (mišići i masnoća), po kojoj se utvrđuje i rangira kvalitet mesa. Što je stepen mramoriranosti veći, to je i kvalitet mesa bolji. Mramoriranost mesa koja, pored ove rase goveda, u još boljim srazmerama odlikuje čuvenu i najskuplju kobeansku govedinu upravo i čini angus junetinu kvalitetnom i jedinstvenom. Da se razumemo, angus i kobe pasmina su dve kvalitetne sorte ali tekstura, izgled i ukus mesa ne mogu se porediti.  Upravo je mramorirano meso izuzetno cenjeno i traženo u ugostiteljstvu, a zastupljenost […]