• +381 65 538 5931
  • coolinarija@gmail.com
  • Beograd, Srbija
Natasa Stevanovic

Ko je Nale Coolinarija?

Sajt nalecoolinarija.com je od elektronske beležnice sa receptima vremenom postao mesto gde se o hrani piše, uči i razmišlja. nalecoolinarija.com važi za mesto na koje se dolazi zbog kvalitetnih, pristupačnih, proverenih recepata, zanimljivih priča pisanih kroz pero autora, a tu je i poseban segment koji prati dešavanja u ugostiteljstvu i turističkoj delatnosti.

Nataša Stevanović, široj publici poznata kao Nale Coolinarija je

zaljubljenica u kulinarstvo i gastronomiju
🟪 gastronomski novinar
🟪 pisac o hrani (food writer)
🟪 content writer (gastronomija, restoraterstvo, turizam, arhitektura, kultura)
🟪 kulinarski konsultant
🟪 social media manager (restorani, hoteli, organizacije, mediji, publikacije, projekti, brendovi, malo preduzetništvo itd.)

Iznad svega, ja sam ona koja veruje u Ljubav, Svrhu i na Život gleda očima deteta. U životu imamo više ljubavi ali zauvek pamtimo onu prvu. Moja prva ljubav je hrana i sve što ona sa sobom donosi. Priprema hrane je apsolutna kreacija, višedimenzionalnost u praksi. Uostalom, senzacije koje se smenjuju ko na traci najbolje svedoče o toj višedimenzionalnosti – ukusi, mirisi, boje, teksture, stimulisana unutrašnja znanja koja sa oduševljenjem izranjaju na površinu našeg bića već pri prvom zalogaju. Pored veštine i znanja, za priču sa hranom je, ipak, najpotrebnija duša – osnovni element svakog stvaranja. Moja priča sa hranom počela je kao hobi, u vidu food bloga Coolinarija, 2010. godine. Taj hobi sam do danas pretočila u profesiju i proširila osnovno interesovanje o hrani na ugostiteljsku i turističku delatnost. U biografiju sam upisala i poslove novinara-saradnika u popularnim kulinarskim TV emisijama, urednika i novinara kulinarskih sajtova i časopisa, ali i kuvara u rezidencijama inostranih diplomatskih predstavnika. Bez obzira na nabrojano, ove stranice su moja prva kuća, moj dom, kada govorimo o poslovnom svetu kroz koji putujem.

Poseban akcenat svog trinaestogodišnjeg rada u ovoj oblasti stavljam na očuvanje nacionalne gastronomske baštine tj. zaboravljena, stara, klasična jela. Poštujem i savremenu kulinarsku školu i jela koja vizuelno prate kreativni izraz svog tvorca. Moderno predstavljena jela pripremana po starim receptima uz smislena i prikladna odstupanja takođe zaokupljaju moju pažnju. Ušuškana, manja mesta ili na oko ne tako reprezentativni ugostiteljski objekti u većini slučajeva skrivaju male gastronomske riznice – razlog više zbog kog vredi putovati i istraživati. Pored toga, veći gradovi i ugostiteljski objekti sa osveženim i trendovima prilagođenim jelovnicima su ono što uvek privlači moju pažnju.

Koliko food tourism predstavlja bitan i sve popularniji faktor pozicioniranja turističke destinacije govori činjenica da su današnji turisti sve samo ne putnici koji ne znaju šta žele da jedu prilikom posete. Tu su i restorani visoke kuhinje, festivali hrane i masterclass radionice čuvenih kuvara koji sarađuju sa nacionalnim turističkim organizacijama na promociji destinacije. Kao pisac o hrani i food blogger koji se sa posebnom strašću pronalazi u svim zanimljivim pričama o hrani, dešavanja na ovu temu rado ispratim.

Gastro turizam u Srbiji predstavlja siguran način da najveći broj turista doživi potpuno zadovoljstvo tokom posete i to kroz dupli užitak – ukusnu i kvalitetnu hranu s jedne strane i pažnju koja se gostu ukazuje na poseban način.

Hvala na poseti i želim Vam prijatan boravak na ovim stranama. 

PROČITAJ I OVO...

Švedska torta od badema

Torta od badema je jedna od najpoželjnijih poslastica na mojoj tzv. listi prioriteta. Šalu na stranu, smatram da je torta od badema neizostavni element svih okupljanja uz čaj, kafu i čašicu razgovora. Ova torta je odavno svrstana u kategoriju klasike i za to postoje opravdani razlozi koji se ogledaju kroz kvalitet i ukus spomenute poslastice. Osnovni (najpoznatiji) tipovi i najčešće pripremane torte od badema danas su: skandinavska italijanska i francuska torta od badema. Pored toga, torta od badema se često priprema uz dodatak pomorandže (sok i kora pomorandže dodaju se u testo, a premaz na bazi sira obogati se ukusom […]

Čokolada – dama koja nas zavodi već 4000 godina

Čokoladna istorija je započela pre otprilike četiri milenijuma u današnjem Meksiku. Olmeci, jedna od najranijih civilizacija u Latinskoj Americi, prvi su pretvorili biljku kakaa u čokoladu. Pili su je tokom rituala, ali su je i smatrali lekovitom. Vekovima kasnije Maje su verovali da je čokolada piće bogova a pravili su je od prženih i samlevenih semenki kakaa pomešanih sa čili paprikom, vodom i kukuruznim brašnom. Prelivali su ovu mešavinu iz jedne posude u drugu, stvarajući gusti, penasti napitak koji su zvali xocolatl, u prevodu: gorka voda. Do 15. veka Asteci su zrna kakaa korisili kao valutu, afrodizijak, ali su je […]

Bosanski lokum

Zamislite da su gastronomija, kultura i celokupno nasleđe tog dela Balkana umotani u predivnu pitu tzv. zvrk. Pa, lagano krenete da otkrivate sloj po sloj ili red po red ukusa, običaja, pravila, navika i svega drugog što obeležava taj specifičan i duše pun region. Bosanska kuhinja se šepuri mezetlucima i raznoraznim hedonističkim ćeifovima, kojima u susret rado polazi veći broj nas. Pogrešno je ovu kuhinju smatrati siromašnom, svedenom ili ograničenom na uticaj turske i austrougarske škole. Bosanska kuhinja je bogata, i osim uticaja spomenutih škola ovu kuhinju krasi i dalje prisutan odnos zajedništva za stolom. Tačnije, ugođaj koji priprema, posluživanje […]

ŠTRUDLA – pita ili slatki hleb?

Istoričari hrane kažu da najstariji sačuvani recepti za jela pod nazivom ‘štrudla’ datiraju iz 1696. godine, a pronađeni su u ručno pisanoj zbirci recepata koja se čuva u Bečkoj biblioteci i arhivu (Wienbibliothek im Rathaus). U tom spisu nalaze se recepti za Millirahmstrudel – mlečnu slatku štrudlu, kao i štrudlu sa repom. Ove štrudle pripremaju se kao pite tj. od nefermentisanog testa, kao i većina poslastica sa korenima iz Otomanskog carstva. Austrijska štrudla (savijača) sa jabukama postala je naročito popularna širom Evrope u XVIII veku. Smatra se da je glavni razlog tome popularizacija i dostupnost spomenutog voća. Zamišljam da su […]

Franžipan krostata sa džemom od šljiva

Krostata je otvorena pita od prhkog testa sa voćnim nadevom u vidu džema ili marmelade. Ovaj kolač važi za jednu od najpopularnijih slatkih pita italijanske kuhinje. Izuzetno jednostavna i brza za pripremu, krostata je uvek odličan izbor. Pasta Frolla (pasta – testo; frolla – pecivo) je italijanski naziv za testo koje se pravi od masnoće, brašna, soli, šećera i ukusa, poput vanile ili korice citrusa, a svi sastojci su povezani jajetom. Na ovaj način dobija se izuzetno ukusno, nežno tj. prhko testo, kako se naziva u srpskom jeziku. U engleskom jeziku ovo testo poznato je kao ‘shortcrust pastry’ i koristi […]

Ludbreg – gradić u centru sveta

Varaždinska regija – predeo bajkovitih pejzaža, kulturno-istorijskih spomenika i jela sa ukusima bogate tradicionalne kuhinje nalazi se na severo-zapadu Hrvatske, gde se obronci Alpa spajaju s Panonskom nizijom. Ovo je kraj prepun zanimljivosti, avantura i užitaka. Fosilni vulkani, pećine koje još uvek čuvaju tajne dalekih predaka, nalazišta poludragog kamenja, šume i parkovi prirode, stari dvorci i vojna utvrđenja, neverovanto divne priče, tačnije predanja i mitovi o zmajevima, templarima, nimfama i neverovatnim tajnama, termalni izvori i sačuvana tradicija samo su deo onoga što se ovde može doživeti i osetiti. Susret sa varaždinskom kuhinjom Vešte ruke gostoljubivih domaćica oživljavaju duh starih vremena […]

Lahmadžun

Izuzetno popularno jelo levantske kuhinje (Grčka, Turska, Egipat, Sirija, Liban, Izrael, Jordan, Kipar, Irak) koje je tokom prethodne dve decenije zaokupilo pažnju gurmana širom sveta jeste lahmadžun (lahmajun, lamadjo). Danas su brojni oni koji lahmadžun nepravedno nazivaju turskom picom. Naime, ovim poistovećivanjem ili poređenjem zanemariju se hrskavost testa i bogato začinjen mesni nadev koji lahmadžun upravo čine neodoljivim i slasnim. Testo je mnogo čvršće nego ono potrebno za pripremu pice. Mišljenja sam da testo više liči na pita hleb nego na osnovu koja se koristi za pripremu pice. Lahmadžun – od Sirije, preko Levantskih zemalja do Turske Postojbinom lahmadžuna mnogi […]